Autori baštinskih fotografija Banovine i Moslavine su brojni i čine ih podjednako profesionalni fotografi kao i kulturni radnici širih zanimanja i profesija (povjesničari, povjesničari umjetnosti, arhitekti, građevinari, arheolozi, etnolozi).
Govoreći o fotografima zastupljenima u konzervatorskom fotografskom opusu s područja Banovine, Pokuplja i Moslavine vrijedi svakako apostrofirati zagrebačkog litografa i fotografa Juliusa Hühna, došljaka iz Saske, kojemu dugujemo ne samo jedne od najranijih fotografija Zagreba, već i onodobnog gospodarskog prosperiteta Siska (novi kolodvorski sklop) ili prostornog obuhvata grada Petrinje iz ranih šezdesetih godina 19. stoljeća (panorama grada). Negdje u isto vrijeme plijenili su hrvatski velikaški gradovi i/ili obrambene utvrde poglede u to vrijeme etabliranog fotografa Ivana Standla (Sisak), a na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće arhivista, konzervatora i općenito promicatelja društveno-kulturnog života Emila Laszowskog (Sisak te gradovi obitelji Zrinski – Gvozdansko, Zrin i Pedalj). Također, Gjuro Szabo, višedesetljetni tajnik i pregalac moderne nacionalne konzervatorske službe, a potom i Nino Vranić, njen višedesetljetni fotograf, zadužili su generacije konzervatora sadržajno i brojčano respektabilnim fotografskim fondom s područja zemlje, pa tako i ovih prostora. Pridodajmo k tome činjenicu da su Nini Vraniću 1963., potom i 1972. godine (tada s pratećom ekipom mladih etnologa) povjerena opsežna i sistematska snimanja iznimne etnografske baštine ovog podneblja, koja 1981. godine nastavljaju muzejski fotograf i etnolog Mladen Tomljenović te fotograf regionalne zagrebačke konzervatorske službe i slikar, Igor Nikolić.
Priredila mr. sc. Sanja Grković
Pogledaj predmete iz zbirke
